pravila foruma

Ovaj forum je napravljen po zahtjevu jednog clana...neka stavi pravila kako hoce,jer neznam kakva bi pravila trebala biti

Argumentacija



Što je debata? (prilagodjeno objasnjenje raspravi na forumu)

Debata je argumentirana rasprava. Što to znači?

U debati svoje stavove trebamo na racionalan način obrazložiti. Pritom se ne oslanjamo na naše osobne stavove i vjerovanja ili anegdotalne dokaze, već ono što govorimo moramo potkrijepiti logički održivim razlozima i provjerenim, znanstvenim informacijama. To nam omogućuje u debati raspravljamo objektivno te da svoje stavove branimo na što kvalitetniji način.

Naravno, da bismo kvalitetno debatirali, nužno je za debatu se unaprijed pripremiti – pročitati relevantnu literaturu, potražiti potrebne informacije, konzultirati stručnjake za područje o kojem će u debati biti riječ.

Za razliku od drugih vrsta rasprava, u debati ne zastupamo nužno vlastiti stav. Moguće je da postoje jednako dobri argumenti u prilog, i argumenti protiv određene teze. Time preispitujemo vlastite stavove i redovito otkrijemo da stvari nisu tako crno-bijele kako se čine, odnosno da se različiti stavovi mogu dobro argumentirati.

Definiranje pojmova

Debata se obično vodi oko određene teze. E sada, što je to teza? To nije bilo koja izjavna rečenica, već je teza takva postavka, koja podržava argumente s afirmativne i negativne strane.

Teza se takodjer sastoji od više dijelova, tj. ne sama teza već argumentacija s obje strane. No da bi se argumentacija uopce mogla razviti, trebamo definirati tezu. Definicije su vazan dio argumentacije obje strane.

Argumentacija teze

Tezu možemo afirmirati i pobijati.

Afirmiranje teze zahtijeva pozitivnu argumentaciju koja svojim zaključcima dovodi do potvrđivanja teze. To obicno pretpostavlja da se u afirmiranju povodimo za odredjenom vrijednosti koja je drustveno priznata kao pozitivna, te argumentacijom dokazujemo da subjekt teze tu vrijednost posjeduje. Ljudi to cesto rade nesvjesno.

Negiranje teze, s druge strane, ne zahtijeva nuzno negativnu argumentaciju samu po sebi, vec pozitivan materijal u svrhu negativne vrijednosti. Vrijednost negacije takodjer moze biti pozitivna, ali mora biti negirana u argumentu.
Npr. Dvoje ljudi raspravlja o Supermanu. Jedan kaze da je on pozitivan lik, a drugi se ne slaze s time. Argument prvoga je da je Superman pomaze ljudima, tj. vrijednost koju on prepoznaje jest ciniti dobro. Dok s druge strane drugi covjek kaze da Superman laže svojim prijateljima, njegovu vrijednost mozemo formulirati negativno kao "laganje", ali bolje ju je formulirati pozitivno "iskrenost", a on svojim argumentom tu vrijednost negira sto dovodi do toga da u okviru ove vrijednosti on negira tezu (teza being "Superman je uberkul "). Obojica su u pravu, samo je pitanje koja je vrijednost "bolja" za sagledati u ovoj tezi, oko cega se zapravo debata i treba voditi.

Pri negiranju teze pametno je jasno naznačiti koji dio teze ili afirmativnog dijela pobijate, pokažite promlematične momente i pokažite kako su logički oni problematični. Usredotočite se na pobijanje ključnih elemenata argumentacije, dok one koji, čak i ako ih dokažete, ne dovode do afirmiranja ili negiranja teze, ostavite po strani. Ako pobijate afirmativnu argumentaciju, a ne samu tezu, mozete to uciniti na vise nacina:

* mozete prepoznati vrijednost u argumentu te dokazati kako zapravo argumentaciju ne podupire tu vrijednost
* dokazati kako postoji kontradikcija izmedju argumenata afirmacijske linije
* dokazati kako neka od komponenata argumenta nije valjana, ili je u kontradikciji s drugom komponentom

Ako nudite kontraargumentaciju, tj. pobijate samu tezu, za vas vrijede ista pravila kao za afirmiranje teze, pitanje je samo koja je argumentacija bolja.

Kao što je većini poznato, logika je filozofska disciplina, najčešće i najjednostavnije se definira kao znanost o valjanom zaključivanju. Utemeljiteljem se smatra Aristotel, uglavnom, počeci su vezani za staru Grčku, tada se razvijaju osnovne ideje o pojmu, sudu i zaključku, kasniji razvoj je vezan za filozofiju jezika, matematičku logiku te primjenu logike u informatici (s time su dobro upoznati oni koji su morali učit programske jezike ). Novija logika ima dosta pravaca, poneki su jako komplicirani, ne znam koliko je pametno i potrebno uopće to pokušati objasniti. Prije nego što krenem na ono što i jest najzanimljivije, logičke greške (kojih se tako puno da nagledati na forumu), bitno je spomenuti Hegela i njegovo shvaćanje logike (dvostrukost subjektivnost i objektivnog, ontologija, dijalektika, proširit ću ako koga zanima) i Wittgensteinovu filozofiju jezika (isto ne znam koliko je pametno i potrebno ovo proširivati, ako koga zanima, nek pita ili nek gugla, ali ne spomenuti još ovu dvojicu u uvodu o logici bi bio grijeh).

Da izbjegnem preglomazan uvodni, samo ću još spomenuti logičke greške koje najčešće vidim po ovom forumu:

A) greška gneralizacije: To je pogreška u kojoj se iz jednog ili više pojedinačnih slučajeva pogrešno zaključuje na cijelu skupinu (primjer: milelogara i njegovi klonovi su idiotski članovi index foruma, dakle svi članovi index foruma su idioti).
B) Logička bifurkacija: netko tvrdi da u određenoj situaciji postoje samo dvije opcije, a ima ih više (npr: Mile je ili glup ili ovisan. (uviđate da se lud, peder, četnik i ostale alternative ne dozvoljavaju u takvom konstruktu)
C) Ad hominem: pretpostavit ću da svi znate šta je to, počastio sam se s par takvih
D) Argument autoriteta: to je istina jer je to reako xy (ili jer je bilo na Tv-u ).
E) Prijelaz u drugi rod:
Grešku je najlakše shvatiti na primjeru, obilato se koristila kod izborne polemike:
kad kažemo da je netko nesposoban, počnu nas uvjeravati da je on vrlo pošten etc...
F) Argument ad populum (moram priznati da mi je taj omiljeni, počesto ga upotrebljavam ovdje ), tipičan za demagoge, ne daju se pravi argumenti, nego započneš tezu sa 'samo idiot ili retard može sumnjati u', 'svatko normalan zna da'...

Navedeno je samo dio opusa onoga što se u neformalnom govoru zove logičkom greškom.
G) U formalnom smislu, dakle unutar same formalne logike, logičkom greškom se smatra nevaljano zaključivanje, iliti nije se uspjelo suvislo uspostaviti vezu između premisa i zaključka (i zaključak i premise mogu biti istiniti, ali zaključak logički ne slijedi iz premisa). U tu kategoriju i spada tzv. osnovna zabluda, dakle neka od premisa i/ili zaključak su neistiniti. Formalnu grešku su trebali već naučiti izbjegavati i oni u osnovnoj školi, ali na forumu se još često zna potkrasti. Ovu grešku sam namjerno ostavio za G, već mi je lijeno pisati po forumu logička greška, pa ću samo ostaviti slovo, ovisno o tome o kojem se tipu radi.



Logičkih grešaka ima još, ovo su najčešće, ako koga zanimaju sve, može pogledati ovdje.

Part 1. Pravila koja odredjuju odnos pravila pdf-a i pravila foruma

1.1 Na pdf-u Debate ne vrijedi pravilo duplog postanja u onim slucajevima u kojima u jedan post ne stanu svi znakovi.

1.2 Jedini odgovorni članovi tima za ovaj podforum su moderatori podforuma i administratori.

1.3 Podforum debate podlijeze svim ostalim pravilima foruma.


Dakle, objasnjenje za 1.1 . Ukoliko vam sve ne stane u jedan post,nwema drugog postanja. Dogovoreno?

Pravila rasprave

4.1 Zajamcena je sloboda govora i izrazavanja sve dok je smisleno i argumentirano, svako vrijedjanje i ismijavanje je strogo zabranjeno.

4.2 Izjavne recenice koje samo potvrdjuju ili negiraju tezu ne pridonose raspravi i kao takve ce biti smatrane spamom.

4.3 Svako neargumentirano izjavljivanje moze biti izazvano na "objasnjenje", a autor misljenja je duzan odgovoriti, u suprotnom, njegovo misljenje biti ce smatrano spamom.

4.4 Svi postovi koji nisu sukladni pravilima iznad biti ce izbrisani, a autori podlozni sankcijama.

4.5 Bilo koji drukciji post koji sadrzi nesto sto moderatori smatraju spamom ili ometanjem rasprave biti ce izbrisan.